Prijedlog izmjena i dopuna zakona o zdravstvenom osiguranju na kome insistira Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine trebao bi se uskoro naći u parlamentarnoj proceduri.

 

Prijedlog predviđa smanjenje broja dana bolovanja koji idu na teret poslodavca, te bolovanja prilikom povreda na radu.

BiH ima tri puta veći prosjek bolovanja od prosjeka EU, odnosno njihov prosjek bolovanja je šest i po radnih dana godišnje, podsjećaju poslodavci. Suština svega je da poslodavci nastoje smanjiti obaveze naknade plata na njihov teret sa 42 dana na 15. Cilj je, tvrde poslodavci, smanjiti zloupotrebu bolovanja.

Poslodavci predlažu i brisanje jednog člana koji se odnosi na povrede na radu. U slučaju bolovanja, usljed povrede na radu, poslodavac bi snosio troškove do 15 dana, a ne do sticanja radne sposobnosti kao što je to slučaj sada.

“Da budem direktan. Vi ako igrate negdje sa rajom fudbala i slomite nogu vaše liječenje će troškove snositi Zavod zdravstvenog osiguranja. Ukoliko idete preko kruga fabrike ispotaknete se i slomite nogu, dakle troškove liječenja plaća poslodavac. Mi cijenimo da je to neporavdano”, istakao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH ističu da su obavili razgovore sa predstavnicima poslodavaca. Kažu da načelno pokušati usaglašavati izmjene i dopune seta zakona, uključujući i Zakon o zdravstvenom osiguranju. Ipak, zabrinutost postoji kod pitanja da li će Zavod zdravstvenog osiguranja moći pokriti troškove.

“Cirka oko 100 miliona na godišnjem nivou troškovi po osnovu bolovanja radnika u FBiH, samim tim će 2/3 biti stavljene na teret ZZO i to je za brinuti. Nas brine da li će radnici ostvarivati sva svoja prava ona koja su do sada ostvarivali iz primarne zdravstvene zaštite, ako dio ne bude parcipiran od strane Federacije ili kantona”, ističe Mevludin Bektić, predsjednik SSSBiH

Neupitno je da radnik u BiH i nije baš tako lako biti o čemu svjedoče i podaci Agencija za statistiku, ali i rad i zapošljavanje već dugi niz godina onih koji zaposlenje trže najčešće u Sloveniji i Hrvatskoj. Sve ovo navedeno što smo čuli dakle prava bolovanja, Zakon o radu, izmjene dopune sve to govori da smo dalekih 150 godina iza i onog čak Bizmarkovog prava radnicima da imaju pravo na penziju, osiguranje, ali i osiguranje pri povredama na radu.

Izvor: RTV Slon/ BHRT

Komentari