Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 30. oktobra, pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unazad. To znači da u nedjelju u 3.00 sata, kazaljke na satovima treba vratiti na 2.00 sata.

Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu, kada počinje ljetno računanje vremena.

Pomjeranje vremena se uglavnom obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih sati “premješta” na večernje.

Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.

Od 2002. godine, Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi, odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.

Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Međutim, u posljednje vrijeme javlja se sve više zagovornika odustajanje od ove prakse, jer ona navodno stresno djeluje na ljude, ali i životinje.

Jedna američka studija pokazala je da pomicanje kazaljke jedan sat unaprijed i gubitak jednog sata sna, povećava do 25 posto rizik od srčanog udara idućega ponedjeljka u odnosu na ostale ponedjeljke u godini. S druge strane, rizik od srčanog udara smanjuje se za 21 posto prvoga utorka nakon što se sat vrati na standardno vrijeme i ljudi spavaju sat vremena duže.

Do tog zaključka, stručnjaci su došli analizirajući podatke o primanju pacijenata u bolnice u Michiganu. Proučavali su prijeme prije promjene na ljetno računanje vremena i one u ponedjeljak nakon toga, i tako četiri godine zaredom.

Do srčanih udara općenito najviše dolazi ponedjeljkom, vjerojatno zbog stresa uzrokovanog početkom nove radne sedmice i s time povezanim promjenama u obrascu spavanja, rekao je voditelj istraživanja, kardiolog Amneet Sandhu.

Komentari