Generacije moje mame, osnovci i srednjoškolci 70-tih, 80-tih su svoje vrijeme provodili u parkovima, na stadionima, uz igranje lopte, ganje, žmire. Družili su se sa svojim vršnjacima i veselili svakom danu.

Piše: Dino Kovačević

Danas osnovci i srednjoškolci odlazak na poligon uz igranje lopte i druženje s prijateljima,  zamijenili su  sjedenjem u nargila barovima u kojima se konzumira nargila. Stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je jedna doza nargile srazmjerna istovremenom pušenju čak 20 cigareta, odnosno jedne kutije.

Učenik prvog razreda Srednje Elektro-tehničke škole Tuzla, Adis Srabović, svaki svoj slobodan trenutak od učenja i školskih obaveza koristi kako bi otišao na nargilu sa prijateljima. Posle određenog vremena, svaki odlazak na nargilu predstavljao mu je trošak, s obzirom da jednu nargilu plati 5 KM,  pa je pokušao da pronađe rješenje. Znao je da će ga roditelji pitati šta želi da mu kupe za postignut odličan uspjeh u školi, a on, odlučio se za nargilu. Tako za svoj rođendan imao nargilu u svom okruženju svaki dan, a i uštedio je novac.

„Volim da odem na nargilu sa prijateljima. Nije isto pušiti nargilu kod kuće i u baru. Smanjio sam odlaske u nargila bar jednom mjesečno, ali nisam smanjio konzumiranje nargile. Dobra je i za slikanje, za društvene mreže. Teško se snađem za okuse, al uspijem. Najviše volim okus StarBuzz Blue Mist“ kaže Adis.

Ipak, nargile barovi, pogotovo u ljetnim mjesecima, prepuni su mladih ljudi kojima je ovo postao svakodnevni ritual. Imaju jako dobru lokaciju, a i veoma često su u blizini Srednje škole. Tako da neki, čak zbog nargile, pobjegnu sa časa.

„Konzumiram nargilu 3 puta sedmično. Jača je od cigare definitivno, ali jednu cigaru ispušim za 5minuta, dok nargilu za sat vremena. Često pobjegnem sa zadnjeg časa u školi kako bi uživao uz nargilu. Moja četiri druga i ja, platimo po 1KM, jeftinije nam je, nego cigare kupovati. Znam da je to štetno, ali nekako me ispuni srećom“ kaže Semir Salkić učenik trećeg razreda Srednje škole u Tuzli.

Pušenje nargile zapravo podrazumijeva konzumiranje posebne vrste duhana najčešće pomiješane sa medom i različitim voćnim aromama. Uglavnom se sastoji od dužeg metalnog dijela koji spaja posudu s vodom i gornjeg dijela u koji se stavlja duhan, te crijeva kroz koje se udiše dim. Prolazeći kroz vodu, dim se hladi i djelimično filtrira, zbog čega mnogi nargilu ne smatraju mogućim uzročnikom zdravstvenih problema.

„Prodamo do 40 nargila dnevno. Vikendom znamo i više od toga. Dobro se zaradi. Istina je, najviše mladih osoba dolazi i konzumira je“ kaže nam konobar u nargila baru, koji želi ostati anoniman.

Istraživanja potvrđuju i da aromatizovani duhan sadrži iste toksine koji izazivaju rak pluća i srčana oboljenja. Međutim, prema studiji Svjetske zdravstvene organizacije, prostora za sumnju ipak ima.

Ljekari ističu kako su u zabludi svi koji vjeruju da se zbog prolaska dima kroz vodu nargila može smatrati sigurnom alternativom za cigarete. Čak i kada prođe kroz vodu, dim koji izlazi iz crijeva sadrži veću količinu toksičnih supstanci, uključujući ugljen monoksid, teške metale i kancerogene hemikalije. Izvori toplote koji se koriste za sagorijevanje duhana, kao što su briketi i ugalj također ispuštaju toksine

„Ima razloga za zabrinutost, jer nargila je štetna po zdravlje, posebno za mlade ljude koji je konzumiraju, a u razvoju su. Pušenje bilo koje vrste ne može biti zdravo, inhalirati bilo kakav dim nije fiziološki. Suština je u onom što se zapravo tu inhalira, kakve su to arome, smole, je li pomiješano sa duhanom ili ne. Nije bez posljedica, kako god, sigurno da utiče na zdravlje“ kaže Emir Halibasic, doktor medicine iz Tuzle.

Studija urađena u Velikoj Britaniji je pokazala da samo jedna „seansa“ pušenja nargile može biti gora od 100 cigareta, jer pušač klasične cigarete udahne dim oko 12 puta, te tako unese od 0,5 do 0,6 litara dima, dok uživaoci nargile tokom samo jednog sata pušenja udahnu dim oko 200 puta, što znači da su njihova pluća “propustila” blizu jednog litra dima.

Istraživanja također potvrđuju i da aromatizovani duhan sadrži iste toksine koji izazivaju rak pluća i srčana oboljenja. Ako se tome doda i činjenica da iz nargile puši više osoba, zbog čega postoji rizik od prenošenja tuberkuloze i hepatitisa, njene štetne posljedice su više nego očite.

„Ne razmišljam o štetnosti i mogućim posljedicama nargile. Neću da budem uljez u društvu. Uživam kad dođem s prijateljicom da probam novi okus nargile“ kaže Lejla Mušić.

Ipak, priznaje Lejla, nakon dužeg boravka u prostoru gdje više osoba puši nargilu, ne osjeća se baš ugodno.

„Kada sam u kafiću gdje ima puno ljudi i većina puši nargilu, pri izlasku iz prostorije mi se javi poseban osjećaj, vrti mi se u glavi, ali to brzo prođe“ dodaje Lejla.

Bila štetna ili ne, činjenica je da je sve više lokala u kojima se  nudi nargila, a broj konzumenata se svakim danom povećava te se nargila pokazuje kao unosan posao.

Dino Kovačević/Lukavacki.ba