Tuzlanski kanton važi za jedan od razvijenih u mnogim privrednim segmentima. Za početak ćemo pomenuti neke, kojima se ističe u odnosu na druge sektore. Ovaj  kanton je najznačajniji rudarsko-industrijski basen u BiH. Na geoprostoru Tuzlanskog  kantona je locirano preko milijardu tona eksploatacionih rezervi lignita i mrkog uglja te značajne količine  kamene soli, kvarcnog pijeska, krečnjaka i magnezita. Eksploatacija ovih mineralnih sirovina i drugih materijala ima već stogodišnju tradiciju.

U ovoj regiji su izgrađeni veliki kapaciteti za proizvodnju električne energije, koksa , sode, soli, poliuretana, deterdženta, te vještačkog đubriva, anhidrida maleinske kiseline, livenje čelika i drugih. Bazno-energetski industrijski kapaciteti locirani su pretežno na području Tuzle, Lukavca, Banovića i Živinica. Gledajući pozitivne kretnje privrednog razvoja u ovom kantonu, razgovarali smo sa ministrom za razvoj i poduzetništvo Tuzlanskog kantona, s ciljem spoznaje pozitivnih pomaka u toku mandata. Još jedan od ciljeva razgovora su i planovi i ciljevi Ministarstva, kao i pregled njihovih dosadašnjih aktivnosti i realizovanih projekata.

Ministre, za početak razgovora nam recite otkad ste na ovoj funkciji? Kakvo je Vaše mišljenje o stanju privrede na području kantona?

Hodžić: Moje postavljenje je bilo u julu 2015. godine. Ono što na početku želim istaći je da su ti prvi mjeseci u mom mandatu bili obilježeni nekim traženjem informacija o samoj privredi u TK, kada su u pitanju i mala i srednja preduzeća, kao i obrti. Obzirom da sam dolaskom u Ministarstvo, uvidio da ne raspolaže detaljnim podacima kada je u pitanju privreda Tuzlanskog kantona. To se očigledno nametnulo kao prvi korak. Nakon toga je krenuo drugi korak, a to je u suštini obilazak privrednih subjekata, razgovor s njim, sa institucijama, a to su prije svega Obrtnička komora i Privredna, Udruženje poslodavaca, kao i obrtnici i poslodavci pojedinačno.

Jeste li uspjeli uvezati Komore sa obrtnicima i privrednicima na prostoru kantona?

Hodžić: Naravno, cilj je bio da se ostvari veći nivo komunikacije, da razmjena podataka bude na višem nivou, jer zaista bez toga apsolutno ne možemo očekivati nikakav napredak. Kada je u pitanju naša saradnja sa ovim institucijama, moram istaći da smo naišli na razumjevanje i na odobravanje u svim predloženim aktivnostima. Zaista su sve spremno dočekale inicijative iz Ministarstva. Ono što posebno raduje je da nije proteklo mnogo vremena, a da smo u Ministarstvo dobijali konkretne inicijative od samih institucija, kao što su Privredna i Obrtnička komora, ali i pojedinačno od poslodavaca, privrednika i  obrtnika. One su u suštini nemjerljive za Ministarstvo razvoja i poduzetništva. To su informacije, koje dobijamo direktno sa terena od samih aktera u privrednim dešavanjima na našem području. U suštini oni su određujući kada su u pitanju i ministarstva, a naravno, s druge strane i incijative ministarstva prema Vladi.

Jačanje suradnje između aktera u privredi, Komora i Ministarstva, prekretnica je i  za veći privredni razvoj kantona?

Hodžić: Naravno, iskoristili smo situaciju da ono što u Ministarstvu imamo na raspolaganju, iskoristimo za unapređenje poslovanja i rada privrednih subjekata i obrta na ovom području. Svakako su informacije bile upotrebljive. Jedna od važnijih je pristup finansijskom sredstvima na području TK, federalnom nivou, kod federalne Vlade, lokalnih jedinica samouprave. Ta saradnja je prerasla u nešto što je rezultiralo većim brojem aplikacija, realizovanih projekata, novim zaposlenjima. U suštini, sve ono što smo u tom periodu i ono što kontinuirano radimo, ima mjerljive pokazatelje u smilu podizanja konkurentnosti, proizvodnje i svakako novih zapošljavanja.

Uključeni ste u organizacije i posjete sajmova, kako onih koji se tradicionalno organizuju na našem kantonu, od strane domaćih privrednika, tako i zajedničkom posjetom van granica naše zemlje. Koliki je, zapravo, njihov utjecaj na privredu?

Hodžić: Sajmovi su u suštini mjesto gdje imate priliku, ne samo da prezentujete svoje projekte, proizvode usluge, to je prilika i za povezivanje sa drugim akterima. Uvidjeli smo značaj ovih manifestacija, obzirom da na području TK imamo pet velikih sajmova. Tu prije svega moram istaknuti sajam „Grapos Expo“ u Gračanici, koji je sigurno, ako ne najveći u BiH, onda je jedan od najvećih u državi. Značaj sajamskih aktivnosti se ogleda u tome da privreda TK ima priliku da prezentuje sve svoje potencijale, da na istom mjestu možemo omogućiti povezivanje sa drugim privrednicima iz regiona i na taj način podići, ne samo vidljivost privrede ovog kantona na svjetskom tržištu, nego omogućiti i pomoći podizanje te konkurentnosti. U tom smislu smo kroz radne projekte podržavali rad i organizaciju sajamskih aktivnosti, ne samo po pitanju izležbenog prostora, nego i organizacijom edukativno – informativnih sadržaja, koji su značajni i interesantni privrednicima na našem području. Vidjeli smo da su ove manifestacije propraćene i sa jakom posjetom diplomatskog kora u BiH, što svakako predstavlja nemjerljivu podršku privrednicima, podršku za saradnju koju ostvaruju sa privrednicima iz susjednih zemalja i regiona.

Privrednici ovog kantona ispunjavaju uslove neophodne za kvalitetnu saradnju sa inostranim tržištem?

Hodžić: Ono što u suštini određuje i označava privredu Tuzlanskog kantona je ta proirzvodnja, da tako kažemo realni sektor. Ono što u suštini naši privrednici imaju kao komparativnu prednost u odnosu na sve druge kantone u Federaciji, jeste da je ta naša proizvodnja uglavnom izvozno orijentisana. To u suštini jeste taj odlučujući faktor u rastu privrede, stvaranje novih vrijednosti kroz proizvode i plasiranja na druga tržišt, kao i dobavljanje stranih valuta na naše područje. Tada se, u suštini stvaraju uslovi za daljnji razvoj. Ako pogledamo strukturu privrede u TK, tu svakako dominira prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, što je jasan pokazatelj da je privreda ovog kantona oslonjena na jaku potrošnju. To ujedno označava i snagu Tuzlanskog kantona, kada su u pitanju proizvodnja i potrošnja. Oboje nam je prijeko potrebno.

Otkako ste na mandatu ministra razvoja i poduzetništva, veliku pažnju ste posvetili i medijskoj promociji privrede Tuzlanskog kantona?

Hodžić: Svaka prilika mora biti iskorištena za promociju privrede Tuzlanskog kantona i kantona u cjelini. Pored toga, svaka prilika pomoći i suradnje sa medijskim kućama, također, mora biti iskorištena. Ono što je najvažnije je da su mediji u suštini glas javnosti. Ključna je stavka da sve ono što TK ostvari, što privrednici postignu, bude na adekvatan način propraćeno medijima, prezentovano u javnosti i dostupno kao i informacija i, kao nešto što će kasnije biti upotrebljivo za daljnji razvoj.

Edukacije koje ste organizovali, od velikog su značaja privrednicima sa ovog kantona? Koji su planovi za budućnost, kada je u pitanju edukativno – informativni dio?

Hodžić: Prethodni period je bio priprema za ono što slijedi. Tu prije svega moram istaći pripreme koje je Ministarstvo razvoja i poduzetništva poduzelo po pitanju edukacije zaposlenika, u smislu, osposobljavanja zaposlenika u ovom ministarstvu, kako bi odgovorili na zahtjeve privrede, a prije svega realizaciji strateških dokumenata, što je strategija razvoja Tuzlanskog kantona. Tu bih izdvojio programe javnih investicija i apliciranje prema međunarodnim fondovima i sredstvima. Ono što smo nastojali da obezbijedimo je tehnička pomoć pri realizaciji i pripremi projektnih prijedloga i dokumentacija, kako za svoje privrednike, tako i za  međunarodne institucije koje djeluju na ovom prostoru. Cilj nam je da budemo spona sa nevladinim sektorom, privredom, jedinicama lokalne samouprave i naravno građanima Tuzlanskog kantona. Ta spona mora biti realizovana i sa susjednim kantonima i županijama, entitetima i zemljama u regionu. Ne možemo se ograničiti za bilo koji region. Ne možemo i ne smijemo dopustiti da aktivnosti budu usmjerene ka samom jednom nivou. One moraju biti spremne da odgovore zahtjevima svih, barem po pitanju obezbjeđivanju informacije, kontakta… svega što je potrebno za uspostavljanje bolje poslovne suradnje.

Komentari