Nakon što Općinski sud Lukavac nije produžio mjere zabrane za bivšeg generalnog direktora lukavačkog GIKIL-a Debasisha Gangulyja, protiv kojeg će u narednih nekoliko dana biti podignuta optužnica za onečišćenje okoliša, on je pobjegao iz Bosne i Hercegovine. Zbog ove činjenice Tužilaštvo Tuzlanskog kantona će raspisati i međunarodnu potjernicu, piše Oslobođenje.

– Optužnica za onečišćenje okoliša bit će proslijeđena na potvrđivanje u narednih nekoliko dana, a u okviru nje će biti pripremljena i međunarodna potjernica, kazao nam je Admir Arnautović, portparol ovog tužilaštva.

Istraga

Prilikom odbacivanja zahtjeva Tužilaštva da se Gangulyju produže mjere zabrane i oduzme pasoš, što se desilo krajem oktobra, sud je naveo da nema opasnosti da će on napustiti BiH, jer je potpisao ugovor sa GIKIL-om na četiri godine. S druge strane, Tužilaštvo je kao razloge navodilo činjenice da je i tužilaštvo u Kraljevu već podiglo optužnicu protiv Gangulyja, ali da on nikada nije bio dostupan organima gonjenja u Srbiji, te da je pobjegao i da se tamo nikad nije vratio.

Da ugovor sa GIKIL-om nije bio nikakva garancija i da je sudska odluka bila naivna, pokazala je i odluka Upravnog odbora GIKIL-a od prije nekoliko dana, kada je Ganguly razriješen dužnosti, a na njegovo mjesto je imenovan Paramesh Bhattacharyya. Novu upravu, pored dosad nepoznatog direktora, čine poznata lica iz GIKIL-a, koja su posljednjih nekoliko godina rame uz rame sa Gangulyjem vodila ovu fabriku i dovela je dotle da radi bez okolinske dozvole i krši zakone o zagađenju okoliša.

Obaveze za ulaganje u unapređenje proizvodnog postupka i smanjenje zagađenja okoliša GIKIL je preuzeo nakon sporazuma o formiranju fabrike još 2008. godine, kada se kompanija obavezala da će u nove tehnologije uložiti stotinjak miliona KM. Od tada do danas uloženo je jedva desetak miliona, što je rezultiralo nizom ekoloških incidenata u fabrici, od kojih je jedan od najvećih augustovsko izlijevanje amonijačne kiseline u Spreču i okolinu, nakon kojeg je reagovala i Federalna inspekcija za zaštitu okoliša, izdajući privremenu zabranu rada. Zbog svega ovoga provedena je i temeljna istraga u GIKIL-u, nakon čega je i uhapšen Debasish Ganguly.

U međuvremenu, prilike u GIKIL-u mogli bi promijeniti i procesi koji se dešavaju nevezano za ekološku stranu problema. Prema još nezvaničnim informacijama, likvidacija koja je prije nekoliko mjeseci pokrenuta nad GSHL-om, stranim osnivačem GIKIL-a iz kojeg dolazi i Ganguly, obustavljena je nakon što je GSHL vansudskim putem isplatio oko 13 miliona dolara firmi Moorgate, koja je i pokrenula likvidaciju. Ono što je ispočetka djelovalo kao tračak nade za GIKIL-a, smatra direktor KHK-a Zuhdija Hasanhodžić, bilo je samo kupovanje vremena.

– Tražilac likvidacije se dogovorio sa GSHL-om, ali to je otpočetka vjerovatno bilo iskoordinirano. Taj dug je tražilac kupio i vjerovatno je želio da iz njega izvuče koliko može, što je sad i uradio sa tih nekoliko miliona. Nažalost, samo su trošili vrijeme GIKIL-u, a pitanje stvarnih vlasnika i upravljačkih prava još nije riješeno, kazao nam je Hasanhodžić.

Ono što bi moglo malo srediti stvari u GIKIL-u, smatra Hasanhodžić, jeste pokretanje stečaja u KHK-u, koji je jedan od osnivača GIKIL-a.

– Mi sad radimo na pokretanju stečaja u KHK-u, što će praktično značiti da će država izgubiti svoj udio u GIKIL-u. Kada se pokrene stečaj, sud preuzima KHK i tu bi se moglo nešto učiniti, u upravu GIKIL-a ubaciti ljude u ime drugog osnivača, odnosno sada KHK-a u stečaju. Možda bi se nešto moglo preokrenuti i prekinuti ova jednostrana vladavina GSHL-a upravnim organima GIKIL-a, možda više neće raditi što im je volja. Sve to je moguće ako bude interesa stečajnog suda i potencijalnih investitora, dodao je Hasanhodžić.

Neshvatljiva praksa

Odlazak KHK-a u stečaj značit će i promjenu vlasničke strukture u GIKIL-u, što radnici ove fabrike smatraju trenutno gorućim problemom, većim i od katastrofalnog ekološkog stanja.

– Od 2008. godine ne zna se ko je glavni i tu je srž problema, jer nema se kome fakturisati i dobro i loše u fabrici. Mi i dalje vjerujemo da se sve ovo ne dešava slučajno. Država je zakazala, a sigurni smo da se tu radilo o nekakvom dogovoru države i GSHL-a. Čak i ovo puštanje Gangulyja je sumnjivo. Svi su znali da će pobjeći, ali nikoga nije bilo briga, naglasio je Mirsad Imamović, predsjednik Sindikata GIKIL-a.

Iako se trenutno u fabrici radi više nego ikad dosad, prema Imamovićevim riječima, sve to bi moglo biti uzalud ukoliko se ne riješi upravo pitanje vlasničke strukture.

– Ulaže se mnogo u fabriku, radi se kao nikad dosad, radove izvode treća lica, ali vidjet ćemo hoće li to na kraju išta značiti u priči u kojoj se ne zna titular, napomenuo je Imamović.

Odlazak KHK-a u stečaj značit će i to da država ostaje bez nekoliko desetina miliona KM kapitala u GIKIL-u, u kojem je bila većinski vlasnik. S obzirom na nagomilana dugovanja i činjenicu da je sva imovina KHK-a pod hipotekom, izgledno je da Tuzlanski kanton, koji se prema GIKIL-u godinama ponašao na način da je udovoljavao stranom investitoru, ostaje bez još jedne firme i dosta novca. Koliko god ovo izgledalo kao neshvatljivo, praksa Vlade TK-a, koja je svjesno u gubitke tjerala firme u kojima je imala većinsko vlasništvo, uvjerava da država, ali prvenstveno politika, nikada nije bila pretjerano zainteresovana za upravljanje firmama u kojima je većinski vlasnik, nego da ih je koristila kao poligon za uhljebljavanje i namještanje poslova privatnim preduzećima.

Oslobođenje (M. Aljić.)

Komentari

Prethodni članakBajaga & Instruktori 16. februara stižu u Tuzlu
Naredni članakIme novog premijera TK bit će poznato u januaru