Iako su prošle tri godine od hapšenja Pramuda Mitala, većinskog vlasnika Global-ispat koksne industrije Lukavac, istraga još nije okončana.

 

Nakon što je položio 21 milion maraka, za koliko ga je Tužilaštvo teretilo da je oštetio GIKIL i tri miliona kaucije, Mital se nije pojavljivao na zakazanim ročištima pravdajući izostanke bolešću.

Nedavno je jedna kompanija iz offshore zone na Malti pokazala interes za preuzimanje državnog dijela kapitala u GIKIL-u, a Vlada Tuzlanskog kantona obazrivo razmatra ovu ponudu.

Nakon niza pokušaja da okonča istragu o pronevjerama u GIKIL-u, Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je uradilo medicinsku ekspertizu dokumentacije koju su Pramud Mital i drugi osumnjičeni slali pravdajući svoje izostanke na sudskim ročištima. Ekspertiza je pokazala da su oni mogli doći na sudska ročišta.

“Ovo tužilaštvo kantonalnom Sudu predlaže da se ovim osumnjičenim osobama, dakle indijcima Mitalu, Bataćariju i Dašu, ukine mjera jemstva, ukinu mjere zabrane, da im se odredi mjera pritvora, a da se položena mjera jemstva, odnosno uplaćeno jemstvo realizuje u budžetu Federacije BiH. Međutim, kantonalni sud svojim rješenjem odbija ovo, smatraju da je ovakav prijedlog Tužilaštva preuranjen”, izjavio je Admir Arnautović, glasnogovornik Tužilaštva Tuzlanskog kantona.

Kantonalni sud pojašnjava da je u međuvremenu primio novu medicinsku dokumentaciju osumnjičenih kojom oni pravdaju izostanak na zakazanim ročištima i traži ekspertizu i ove dokumentacije. Kantonalno Tužilaštvo je prošle sedmice uložilo žalbu na ovu odluku Suda i sada čekaju odgovor. Dok traje ova sudska igra, jedna kompanija, registrovana u offshore zoni na Malti, poslala je Vladi Tuzlanskog kantona pismo namjere da otkupi 7,5 miliona KM potraživanja koji su priznati kantonalnoj vladi u stečajnom postupku KHK. Ova kompanija očito ima cilj da preuzme upravljanje u GKIL-u, a sama kompanija se povezuje sa većinskim vlasnikom Luke Ploče. Vlada je izvršila konsultacije sa upravom GIKIL-a i stečajnim upravnikom KHK.

“Donijeli smo samo jednu odluku, a to je da ne možemo odgovoriti na pismo namjere, odnosno ne možemo zauzeti stav jer smatramo da kvalitetan stav, odnosno odgovor na to pismo namjere, možemo zauzeti tek nakon izvršene dubinske analize”, rekao je  Edin Duraković, ministar privrede Tuzlanskog kantona.

Za Vladu Tuzlanskog kantona će tu dubinsku analizu u narednim mjesecima raditi ekspertni tim, koji će angažovati Svjetska banka, nakon čega će biti puno jasnije koliko vrijedi kompanija GIKIL. Sindikat poziva kantonalnu vladu da “dobro otvori oči” kada bude odlučivala kome će prodati državni kapital u GIKIL-u, jer time odlučuje o sudbini i kompanije i radnika GIKIL-a. Podsjećaju da kompanija trenuno posluje odlično, da se poštuju sva radnička prava te da je kompanija u prošloj godini imala profit od 62 miliona KM.

“Ja, kao predsjednik Sindikata, sa drugih se strana borim da dobijem neke informacije i imam dosta prikupljenih informacija, i samo sam stava – da 900 radnika ovdje želi da radi, da ova kompanija radi, da se proširuje da bolje rezultate stvara”, izjavio je Nurdin Đuzić, predsjednik Sindikata GIKIL-a, Lukavac.

Iako posluje dobro, GIKIL ima veliki uteg u vidu duga od oko 400 miliona američkih dolara. Dug je ostavila Mitalova kompanija GSHL, koja je imala upravljačka prava u GIKIL-u, ne plaćajući dobavljačima sirovina. Da li su ti ugovori sklapani na zakonit način, odgovor bi možda mogla dati i dubinska analiza poslovanja GIKIL-a koju će raditi ekspertni tim Svjetske banke. Rezultate ove analize sigurno s nestrpljenjem očekuju Vlada i Tužilaštvo Tuzlanskog kantona.

Izvor: bhrt.ba/autor: Samir Kahrović

Komentari