Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL) samo bi mogao spasiti novi, hrabri strateški partner, međutim njegovo uvođenje nije moguće u ovom trenutku.

Vlasnička struktura još uvijek nije izvedena na potpuni čistac, a dolazak novog investitora mogao bi zakočiti i pravni lijek za kojim bi mogla posegnuti kompanija GSHL u likvidaciji koju je osnovao milioner Pramod Mittal.

Loše upravljanje GIKIL-om koje je trajalo 14 godina, uz neovlašteno izvlačenje kapitala, na koje je ukazalo Tužilaštvo TK, ostavilo je teške posljedice po ovu kompaniju koja se sada nalazi u enormnim dugovanjima.

Zbog cjelokupne priče vrijedi podsjetiti da je GIKIL nastao spajanjem Koksno-hemijskog kombinata (KHK) Lukavac i Global infrastructure Holdings Ltd, a nakon određenih izmjena ugovora kao suosnivač naveden je Global Steel Holdings Ltd (GSHL).

GSHL je kompanija u likvidaciji, a na njenom čelu se nalazio nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a Pramod Mittal, koji je u ljeto prošle godine uhapšen u Lukavcu pod izuzetno teškim optužbama da je kreirao kriminalnu grupu koja se bavila izvlačenjem 21 miliona KM iz bh. kompanije.

Nakon jula 2019. godine svi nagomilani problemi u GIKIL-u su počeli isplivavati na površinu. Od ukupno pet članova uprave kompanije, trenutno su aktivna samo tri i to zamjenik generalnog direktora Suad Imamović, zatim izvršni direktor za proizvodnju Zijad Fatušić i izvršni direktor za projekte i razvoj Enver Dajdžić. Raniji generalni direktor kompanije Paramesh Bhattacharyy je uhapšen kao osumnjičeni za izvlačenje novca iz GIKIL-a, ali je nakon plaćanja kaucije pušten na slobodu.

GSHL isključen iz GIKIL-a

Krnja uprava prije nekoliko dana donijela je odluku o tome da iz GIKIL-a isključi firmu GSHL. Kako su naveli, ovakva odluka je donesena u skladu sa Statutom i na osnovu Zakona o privrednim društvima FBiH, a zbog činjenice da GSHL u likvidaciji, koji je pravni sljednik firme GSHL, jednog od dva originalna suosnivača GIKIL-a, nije uplatio nedostajući kapital od skoro 45 miliona KM, koliko se u vrijeme potpisivanja suosnivačkog ugovora obavezao uložiti u fabriku.

Pravni zastupnik u GIKIL-u, tuzlanski advokat Faik Muhić za Klix.ba kaže da su prilikom formiranja GIKIL-a, KHK i GSHL, sa sjedištem na ostrvu Isle of man u Ujedinjenom Kraljevstvu, dogovorili da temeljni kapital bude skoro 156 miliona KM. Tada je dogovoreno da GSHL u temeljni kapital unese okvirno 70 miliona KM do 1. oktobra 2007. godine, a da KHK uloži opremu – mašine, zemljište i zgrade, praktično sedam fabrika koje su ranije imale naziv Lukavačka koksara.

“Do predviđenog datuma GSHL je unio okvirno 32 miliona KM, a ostali su dužni 45 miliona maraka. Od 2008. oba osnivača vode spor o tome da li je upisan sav kapital ili ne. KHK je osporavao da GSHL upravlja GIKIL-om sa 51 posto jer je domaća firma tvrdila da GSHL nije uplatio kompletan upisani kapital, dok se GSHL pravdao time da je umjesto 45 miliona maraka dao jednu garanciju GIKIL-ovom povjeriocu, odnosno britanskoj firmi Stemcor koja je isporučivala ugalj za koksovanje GIKIL-u. Navodno je GSHL dao garanciju da će jednoga dana platiti GIKIL-ov dug prema toj firmi. Ovaj spor je stalno tinjao, vodio se na sudu u Tuzli, a čak i na Arbitražnom sudu u Beču, međutim ta arbitraža nikada nije završena, odnosno nije ni čestito započela jer su obje strane odustale od plaćanja enormno visoke takse”, kaže Muhić.

U međuvremenu, Stencorm je preregistrovan u Moorgate te je ova kompanija prekinula saradnju s GIKIL-om zbog neisplaćovanja dugovanja, a istovremeno je pozvala GIKIL i GSHL sa traženjem isplate 45 miliona KM.

Međutim, Muhić tvrdi da GSHL nije plaćao taj dug te je prema odluci suda na ostrvu Isle of man 10. maja 2018. kompanija Pramoda Mittala otišla u likvidaciju te da sva prava na upravljanje i predstavljanje prelaze na zajedničke likvidatore.

“Situacija u kojoj imate jednog osnivača koji otišao u likvidaciju i prestao da radi i drugog osnivača, odnosno KHK koji je otišao u stečaj, iskomplikovala je poziciju GIKIL-a, a cilj oba postupka je nestanak tih firmi i prodaja njihove imovine trećim osobama koje su zainteresirane”, nastavlja Muhić.

S obzirom na to da oba osnivača praktično nisu bila zainteresirana za upravljanje GIKIL-om koji se našao u teškoj finansijskoj situaciji i ne može uvesti u vlasničku strukturu nove investitore, lukavačka kompanija pozvala je GSHL u likvidaciju da u roku od 30 dana uplati nedostajući kapital od 45 miliona KM. S obzirom da likvidatori to nisu izvršili uprava kompanije je odlučila GHSL isključiti iz društva, a kako Nuhić tvrdi, sve po zakonu.

Likvidatori i Pramod Mittal imaju mogućnost pravne bitke

“Likvidatori su rekli da ako ih isključe, oni imaju pravo da potražuju ono što je GSHL uložio u GIKIL. Neminovna je bila odluka o isključenju GIKIL-a i pretpostavljam da će ovakvi potezi koji su zakoniti, izazvati određene reakcije advokatskog tima Pramoda Mittala, likvidatora ili pak trećih osoba. Tačno je da jedan takav osnivač ima pravo da mu se vrati sve ono što je uložio u tu firmu, ali isto tako i druga strana ima mogućnost da obračuna svu štetu koja je nastala zbog neuplaćivanja temeljnog kapitala”, ističe Muhić.

U daljem toku postupka u kojem se očekuje pojavljivanje GSHL-a sa zahtjevom za isplatu onoga što je investirao u bh. kompaniju bit će angažovani sudski vještaci finansijske struke kako bi izvršili utvrđivanje međusobnog potraživanja. Muhić nakon toga očekuje pokretanje sudskog spora.

Muhić navodi da je GIKIL zbog obje firme sada u finansijskoj dubiozi, a nova uprava, Nadzorni odbor i novi strateški partner jedino mogu sanirati takvu situaciju.

Kako nam je otkrio tuzlanski advokat, trenutna uprava GIKIL-a za 5. februar ove godine zakazala je sjednicu Skupštine na kojoj će biti donesena odluka o razrješenju starog Nadzornog odbora i imenovanju novog.

Inače, u Nadzornom odboru GIKIL-a nalazili su se članovi koji su prošle godine također uhapšeni, pod optužnom Tužilaštva TK da su bili članovi Mittalove kriminalne grupe. Nakon puštanja na slobodu zabranjeno im je dalje djelovanje u GIKIL-u.

“Nakon sjednice Skupštine na kojoj će biti imenovan, Nadzorni odbor od pet članova će biti u funkciji i imat će mogućnost da imenuje novu upravu kako je to predviđeno statutom GIKIL-a. Tada će se steći uvjeti da GIKIL izađe iz krize i konačno se posveti finansijskoj konsolidaciji, pribavljanju nove okolinske dozvole i potrage za novim investitorom”, kaže Muhić.

Teško stanje od maja

Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, negativno poslovanje u GIKIL-u evidentira se od mjeseca maja prošle godine, a kako vrijeme odmiče, sve je teža isplata plaća radnicima. Naknada za jedan topli obrok još uvijek im nije isplaćena, a radnici su upozorili da su nakon 1. februara spremni i na drastičnije poteze kao što je protest.

Milionski ugovore kompanija još uvijek sa svojim ranijim partnerima nije potpisala, a obim proizvodnje smanjen je u svim fabrikama. Također, GIKIL trenutno radi bez okolinske dozvole, zbog čega je ponovo otvorena mogućnost da resorna inspekcija lukavačkoj kompaniji ponovo zakuca na vrata i onemogući dalji rad.

Rad ove kompanije otežavaju također i tužbe radnika za kršenje ranijeg ugovora u vezi s isplatom plaća, a nezvanično saznajemo da teret zadaju i ranija preusmjeravanja novca koje su u vrijeme Mittalove vladavine GIKIL-om išla za Moorgate.

Izvor: Klix.ba

Komentari