Svjetski dan spomenika i spomeničkih cjelina obilježava se svake godine 18. aprila, radnom temom koju preporučuje Izvršni komitet Međunarodnog vijeća za spomenike i spomeničke cjeline ICOMOS.  Ove godine to je “Kulturna baština i održivi turizam”. Upravo je kulturna baština jedan od glavnih potencijala za razvoj turizma. Nažalost danas ni kulturno-historijsko naslijeđe ne uživa zasluženi status, nije sasvim društveno prepoznato, shodno tome isto nije ni adekvatno stavljeno u funkciju razvoja turizma.

Kako je došlo do dogovora o obilježavanju Dana spomenika na globalnom nivou ?

Spajanje koncepata očuvanja i dokidanja granica u percepciji kulturne baštine pojavilo se već sredinom 19. stoljeća, kada je John Ruskin u tekstu Luč pamćenja (Lamp of Memory) pisao o potrebi konzerviranja baštine koja ne pripada nama nego našim potomcima. Izjednačavanje važnosti očuvanja kulturne i prirodne baštine vidi se početkom 20. stoljeća u teorijskim spisima i raspravama njemačkih, austrijskih i talijanskih stručnjaka, a prvi pokušaji internacionalizacije procesa zaštite kulturne baštine očituju se na skupu arhitekata i inženjera zaduženih za povijesne spomenike u Ateni 1931., kada je donijeta Atenska povelja.

Daljnji pomak učinjen je na skupu u Veneciji 1964., na kojem su sudjelovali stručnjaci izvan Europe, da bi 1972. na Generalnoj konferenciji UNESCO-a u Parizu bila donijeta Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine.

Dana, 18. aprila 1982. godine na simpoziju ICOMOS-a (Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline) u Tunisu je preporučeno da se zajednički na međunarodnom nivou obilježava Dan spomenika i spomeničkih cjelina. Ovaj prijedlog je odobren i od strane UNESCO-a, koji je na 22. Generalnoj konferenciji u novembru 1983. godine predložio da države članice ovaj dan obilježavaju kao Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina. Ovaj dan se tradicionalno naziva Svjetskim danom naslijeđa – World Heritage Day.

Stanje u Bosni i Hercegovini…

Bosna i Hercegovina je država koja ima brojno i raznovrsno naslijeđe, 823 nacionalna spomenika proglašena na nivou Bosne i Hercegovine, te još stotine dobara koja čekaju na valorizaciju i zaslužen status. Na listi svjetske baštine UNESCO-a trenutno su Stari most u Mostaru, most u Višegradu, te Stećci, srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici. Još je niz dobara koja čekaju upis na glavnu i tentativnu listu. U narednom periodu potrebno je raditi i na valorizaciji i zaštit našeg nematerijalnog naslijeđa. Prije svega tu je bosanska gradska pjesma – sevdalinka, ali i brojni zanati, tradicija i običaji.  Ne smijemo čekati da nam susjedi ili neko drugi, bosanko-hercegovačko naslijeđe upišu kao svoje, svi moramo učiniti ono što je u našoj mogućnosti da ono što je do nas učinimo i naše naslijeđe zaštitimo.

Općina Lukavac na svom području trenutno ima pet proglašenih nacionalnih spomenika. To su: Historijske građevine; Vila Solvay ili Milerova vila i Stara željeznička stanica u Lukavcu, graditeljska cjelina: Crkva sv. Ante Padovanskog s župnom kućom u Lukavcu, historijske građevine: Hram sv Proroka Ilije i Čamdžića kuća u Puračiću. Još bar desetak dobara ili cjelina ima uslove da dobiju status nacionalnog spomenika, a izdvajaju se: džamija u Turiji na Ivkovini, džamija u Puračiću, Centralna Spomen-kosturnica u Lukavcu, zgrade iz austrougarskog perioda u Prvoj i Milerovoj ulici u Lukavcu (Ambijentalna cjelina Stari Lukavac).  Mnogo više je dobara koja imaju ili zavređuju da dobju status spomenika od kantonalnog ili pak općinskog značaja. Također, neka dobra su nestala, uništena: Prva osnovna škola u Lukavcu (kod Fabrike sode), stara džamija u Poljicu (Ugar), brojne stare bosanske kuće i druga značajna dobra.

Stanje kulturno-historijskog naslijeđa, kako u Lukavcu, tako i u cjeloj Bosni i Hercegovini nije na zadovoljavajućem nivou, sa svih instanci vlasti malo se izdvaja za obnovu nečega što svjedoči o našem postojanju i identitetu. A sačuvano, obnovljeno i pravilno korišteno naslijeđe daje široke perspektive, za društvo i državu uopće.

Za kraj ću se poslužiti rečenicom koju je izrekao naš uvaženi akademik Omer Ibrahimagić na naučnoj konferenciji Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Lukavac: „Sadašnja generacija treba da se pobrine da za buduća pokoljenja obnovi i zaštiti ona dobra naslijeđa koja je zatekla, ali i da se potrudi ostaviti trajni biljeg svoga postojanja“.

Komentari