Stres je prisutan u svim segmentima života, zbog čega se s njim susrećemo gotovo svakodnevno. Pravodobnom prevencijom moguće je smanjiti sve štetne posljedice koje stres ostavlja na zdravlje. No kakav učinak ima stres na poslu, kako ga možemo prepoznati i kako se nositi s njim, pitanja su na koje odgovore stalno tražimo. Rješenje je kako tvrde stručnjaci na dohvat ruke.

Povodom Dana mentalnog zdravlja, danas je u prostorijama JU Dom zdravlja Lukavac održano predavanje na temu stresa, a predavanje na kojem su prisustvovali menadžeri farmaceutskih kompanija, vodio je prim.dr.Mirsad Jaraković,specijalista neuropsihijatar.

-Povodom sedmice mentalnog zdravlja, danas smo upriličili predavanje na temu stresa, posebno menadžerskog stresa. Odlukom Svjetske zdravstvene organizacije, ova sedmica mentalnog zdravlja posvećena je stresu na radnom mjestu. Svi zaposleni znaju čemu su izloženi i kakvim pritiscima i problemima na poslu, i sve to zavisi da li su sposobni, da li su sprmeni da se nose sa time. Primjetno je da stres na radnom mjestu, bitno utiče na život pojednica, kazao je Dr. Jaraković.

Veliki broj zaposlenika je svakodnevno izložen stresu na radnom mjestu. Kao posljedica toga, mnogi zaposlenici nisu u stanju u potpunosti se opustiti i ne spavaju dovoljno, što bitno utiče na kvalitet života i produktivnost.

-Ljudi se treba da nauče da se nose sa svojim problemima u smislu da rasporede ono što je bitno što je nebitno na poslu, koliko mogu da ureda da se ne boje reći ja to ne mogu ili ja ću odgoditi taj posao znači da rasporede i jako je bitno znači i van posla kako se ponaša kako treba mijenjati svoje navike, kaže dr. Zlatko Kalabić, specijalista neuropsihijatrije.

Sa stresom na radnom mjestu svako se od nas prije ili kasnije suoči, neovisno o zanimanju ili vrsti radnog mjesta. Loša organizacija, kratki rokovi, neuobičajeno teški, nerazumljivi ili pretjerani zahtjevi iz radne okoline, prekovremeni rad, loša radna atmosfera, premorenost, strah od gubitka posla samo su neki od uzroka poslovnog stresa. Jedan od savjeta borbe protiv stresa koju preporučuju ljekari jeste poboljšanje i pojačanje fizičke aktivnosti.

-Ako naučimo ljude da više koriste fizičku aktivnost kao jednu vrstu lijeka i protiv depresije i protiv stresa jer se oslobađaju hormoni sreće pri fizičkom naporu onda je to jedan vrlo jeftin lijek i učenje tehnike disanja i relaksacije to jeste borbe protiv stresa, ističe Meliha Hrustić, medicinska sestra iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Tuzla.

Utjecaj stresa očituje se na većini organskih sistema, pa je tako duga lista bolesti koje se javljaju kao posljedica. Najčešće su glavobolje, moždani udar, srčani infarkt, šećerna bolest, visoki krvni pritisak, depresija i niz drugih. Ipak, pravodobnom prevencijom moguće je smanjiti sve štetne posljedice koje stres ostavlja na zdravlje.

Poznate su brojne metode za relaksaciju i opuštanje a jedna od njih svima nam je na dohvat ruke i ne zahtijeva baš nikakav napor, mišljenja je Nedim Osmanović, socijalni radnik.

-Najčešće metode tehnike koje koristimo imaju veze sa disanjem odnosno kada se kontroliše način unosa i izdisaja zraka i na taj način se vrši relaksacija kisik dolazi do krvnih sudova oni su širi i onda mozak dobija više kisika, ističe Osmanović.

Posljedice dugotrajnog bivanja pod stresom su iscrpljivanje i opadanje ukupne funkcionalnosti organizma, što rezultira smanjenom efikasnošću. Smanjena efikasnost znači smanjenu uspješnost u postizanju zadanih ciljeva, što ponovo stvara stres. Takav ciklus dugoročno slabi imunološki sustav organizma i vodi bolesti. Stoga možemo zaključiti da je prevencija stresa ključna u zaštiti zdravlja.

Komentari