Najveći i najbrži privredni rast u Federaciji BiH u 2015. i 2016. godini bilježi Tuzlanski kanton. Ovdje je, za manje od dvije godine, otvoreno 10.000 radnih mjesta, povećan je rast industrijske proizvodnje, dok su firme koje imaju sjedište u ovom Kantonu povećale i izvoz. O privrednom razvoju i planovima Vlade za narednu godinu, razgovarali smo sa premijerom Begom Gutićem.

Uvaženi premijeru, ovaj saziv Vlade se na samom početku mandata suočio sa mnogim problemima. Šta je bio Vaš prioritet u rješavanju? Koje su to pozitivne tendencije rasta u toku ove dvije godine?

-Teško je govoriti o razvoju, ako smo mi kao Vlada bili opterećeni problemima na početku mandata. Ono što je bilo u prioritetu rada ove Vlade je počinjanje konačnog rješavanja problema privrede, koje smo zatekli. Kao što znate, ti problemi se nisu samo manifestovali kroz demonstracije i proteste na ulicama, nego još puno njih, u smislu opterećenja privrede, uglavnom vezanim za firme u državnom vlasništvu. Prioritet nam je bilo zaustavit’ pad i stabilizirat stanje u 2015. godini, a već u 2016. da očekujemo neke pozitivne trendove.  Moram kazati da smo mi u 2015. godini uspjeli zaustaviti pad i stvari pomaknuti naprijed. Ono što me raduje je da je taj trend nastavljen i u ovoj godini. Kada govorimo o nekim tendencijama pozitivnih kretanja, prije svega mislim na ekonomske parametre kojim se mjeri stanje jedne privrede u društvu, naročito industrijske proizvodnje. U ovom slučaju radi se o rastu industrijske proizvodnje u našem Kantonu, povećanje stope zaposlenosti, izvoza u odnosu na uvoz. Možemo se pohvaliti da su ova tri glavna parametra bila pozitivna u obje godine.

Na čemu bi se trebao zasnivati naš privredni razvoj?

Što se tiče razvoja Kantona, mi ne možemo izmišljati toplu vodu. Znamo kakva nam je struktura privrede. Nju moramo bazirati na onim komparativnim prednostima koje jesu. Prije svega, to su privredna bogatstva kojim raspolažemo: ugalj, energetika, drvoprerađivačka, metalna i poljoprivredna industrija. To su neke prirodne komparativne prednosti  koje su nam date i na kojim moramo da zasnujemo naš privredni rast. Naravno, imamo i novih djelatnosti, koje se lagano razvijaju, kao što je IT sektor. Dajemo podršku i tom sektoru. Glavne grane privrede su ove koje sam već pomenuo, uz tekstilnu i obućarsku industriju, koje ponovno u posljednje dvije godine doživljavaju expanziju na prostoru Kantona. Samo u ove dvije industrije je u posljednje dvije godine, otvoreno oko 2000 novih radnih mjesta.

Koliko su iskorištena prirodna bogatstva kojima raspolaže Tuzlanski kanton?

Potencijali se iskorištavaju, ali opet nismo zadovoljni načinom. Prije svega mislim na energetiku i ugalj. Svjesni smo činjenice da JP Elektroprivreda i RMU Kreka, koja su u vlasništvu Vlade FBiH, da se porez na dodanu vrijednost plaća u Sarajevu, ne plaća se ovdje u Tuzli. Ta vrijednost se pravi ovdje i to je jedna od naših najvećih zamjerki Vladi FBiH. Mi tražimo da se PDV dijeli po mjestu nastanka usluge, bez obzira na mjesto registracije  i što se radi o JP čije je sjedište u Sarajevu i tom kantonu.  Pored toga, nezadovoljni smo i stepenom finalizacije  i iskorištenosti u  drvnoj industriji. Kanton smo koji, kada govorimo o obimu, negdje oko 40 % drvne industrije Federacije se realizira na našem kantonu. Radi se o malom stepenu finalizacije tih drvnih asortimenata koji se proizvode. Uglavnom se radi o poluproizvodima. Tek nekoliko malih fabrika, koje se nalaze u oblasti drvne industrije imaju visok stepen finalizacije i izvoze svoje proizvode. Raduje me podatak da imamo kompaniju koja svoj namještaj izvozi čak u Kinu. Ako možemo bit’ konkurent na kineskom tržištu, možemo i na evropskom i svakom drugom.

Nedovoljna iskorištenost pojedinih industrija na našem kantonu, uzrokovana je i deficitarnim kadrovima? Mladi se sve rjeđe odlučuju za strukovne škole na ovom prostoru?

Moramo kazati da nam sve više nedostaje kvalifikovane radne snage. U posljednjih nekoliko godina, oni pokušavaju da svoje mjesto pod suncem pronađu izvan Bosne i Hercegovine. Ono što je još jedan od problema, konkretno TK, je upisna politika koja se vodi. Svjesni smo činjenice da u posljednje dvije godine, koliko smo mi učestvovali u njenom kreiranju,  imamo mali broj zainteresovane djece za upis u strukovne škole (prije svega radnička zanimanja: bravare, metalostrugare, tokari, zidari, keramičari)… Čak se znalo desiti da nemamo ni po jedan zahtjev, aplikaciju u  Građevinskoj školi za poziciju zidara. Svi zajedno trebamo uraditi, Vlada kantona i roditelji, moramo biti svjesni da se samo može živjeti od novih vrijednosti. To neće napraviti ni dipl. pravnik, ni ekonomista, nego rudar, drvoprerađivač, metalac, poljoprivrednik, tekstilac, obućar itd. Pri tome, moramo jasno postaviti kriterije u upisnoj politici (ko može upisati tehničke škole, ko može studirati i ko je to ko se treba držati na nivou radničkih zanimanja). Obzirom da smo ovaj problem detektovali sa strukovnim školama i radničkim zanimanjem, planiramo to regulisati. U 2017. godini ćemo  obezbijediti jednu vrstu stipendija za učenike koji će upisivati te škole. U pripremi je izrada nacrta budžeta, sigurno, u okviru Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, biti će osigurana sredstva za stipendiranje ovih učenika.

Kada govorimo o cirkularnim zanimanjima, jedan od rezultata Vašeg rada je i spajanje teorijske i praktične nastave? U okviru Mašinske škole, smješten je Institut za zavarivanje u  kojem se izvodi praktična nastava?

Da, upravo tako. Važno je pomenuti da svi oni koji su prošli edukaciju u okviru Instituta, koji su dobili certifikate Instituta, koji je priznat u EU, nemaju problem sa svojim radnom angažmanom. Svi su pronašli radni angažman, da l’ u Bosni i Hercegovini ili izvan nje.

Strani investitori su zainteresovani za ulaganje u Tuzlanski kanton?

Kada govorimo o interesovanju stranih investitora, možemo se pohvaliti da smo u ovom trenutku prostor za koji su oni najviše zainteresovani. To potvrđuje veliki broj posjeta, koje imamo ovdje u TK. Naravno, sve te posjete nemaju rezultat i direktno samo ulaganje. Neki dođu, raspituju se, traže informacije i nikad se više ne vrate. Određeni broj njih se ipak vrati. Oni koji pokažu stvarno interesovanje, na kraju i investiraju. Tu prije svega mislim na Intral i Boxmark. Dva su najozbiljnija investitora koja su se pojavila na TK. Pored njih imamo i turskih privrednika, koji su prošle godine otvorili nekoliko novih pogona i  privrednih subjekata. Ono što je kazao Inzko, čini mi se na jednoj konferenciji u Beču, da je ovo najbolje vrijeme za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, ja kažem u Tuzlanski kanton.

Za kraj našeg razgovora, recite nam koji su to planovi i ciljevi Vlade TK u vidu stvaranja boljeg poslovnog ambijenta?

Kada govorimo o poslovnom ambijentu, moramo prvo da razgraničimo šta je to u nadležnosti Vlade kantona, šta u federalnoj Vladi, a šta lokalnih zajednica. Vrlo često slušamo primjedbe naših privrednika, na složene procedure, na administraciju, birokratiju u ovim nivou vlasti. Što se tiče Vlade kantona, već smo sve uradili sve što je do nas, kada je u pitanju stvaranje boljeg poslovnog ambijenta. Iduće godine ćemo konkretno kroz nekoliko programa, koje ćemo realizirati kroz Minstarstvo industrije i Ministarstvo razvoja, ali i Ministarstvo boračkih pitanja. Osmislit’ ćemo nekoliko programa kojim ćemo obezbijediti sredstva za poticaj novog upošljavanja. Ono što se razlikuje u odnosu na 2016. jeste jedna kreditna linija sa BBI bankom. Planirano je negdje oko 20- ak miliona da zajedno snjima realiziramo, kao podršku malim i srednjim preduzećima. Banka će vršiti selekciju, provjeru ispravnosti prijava privrednih subjekata, dok će konačan odabir onih subjekata koji će koristiti ova sredstva, povoljno, bez kamata, koje ćemo mi regresirati sa grejs periodom. Također ćemo regresirati i troškove obrade kredita, tako da će zainteresirani poslovni subjekti moći povući ta sredstva, koja će koristiti za razvoj svog biznisa. Jedan od uslova će biti novo radno mjesto. Na drugoj strani, u suradnji sa Federalnim fondom za zapošljavanje i našom kantonalnom službom, ove godine smo realizirali negdje oko 16 miliona, kroz nekoliko programa novih upošljavanje. Ove godine će biti nešto manje sredstava, čini mi se oko 12 miliona. Sve u svemu, oko 30-ak miliona će biti stavljeno na raspolaganje našoj privredi.

Komentari

Prethodni članakKK Sensei osvojio 15 medalja na 16. karate kupu “Open Tuzla”
Naredni članakOdržana Skupština FK “Radnički”: “Ekipa sa tribine” apsolutna većina Skupštine