Mirza Dževdetbegović, advokat iz Tuzle, objavijestio je Advokatsku komoru FBiH, da je od Tužilaštva Tuzlanskog kantona dobio poziv da bude svjedok u predmetu u kojem je osumnjičen njegov branjenik Das Rajib, član uprave Global Ispat Koksne Industrije Lukavac (GIKIL).

Iz dopisa advokata Dževdetbegovića od 19. decembra koji je isti dan dostavio Komori, proizlazi da je on, u smislu člana 64. ZKP-a FBiH obavijestio svog branjenika Das Rajiba da ga je usmenim putem kontaktirao postupajući tužilac u predmetu i zahtijevao od njega da dođe u svojstvu svjedoka, te mu najavio dostavu pisanog poziva.

Dalje se u dopisu navodi da je njegov branjenik izričito naglasio da je advokat Mirza Dževdetbegović njegov branilac i zabranio mu je da u bilo kojem stvojstu, osim u svojstvu njegovog branioca i radi obavljanja radnji u cilju njegove odbrane pristupi u kancelariju Kantonalnog tužilaštva TK u ovom predmetu.

Upravni odbor Advokatske komore FBiH na vanrednoj sjednici održanoj danas godine razmatrao je dopis te je iskazao podršku advokatu Dževdetbegoviću.

“Pravo na odbranu je osnovno pravo koje svakoj osobi pripada u skladu sa odredbama člana 6 (3) Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKLJP), pri čemu je članom 6 (3) tačka c) EKLJP propisano da svako ko je optužen za krivično djelo ima minimalno pravo da se brani uz pomoć branioca koga sam izabere. Kao takvo ovo pravo uživa zaštitu ne samo EKLJP, nego direktno i Ustava Bosne i Hercegovine. Odredbama člana 7 (1) Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZKP FBiH) je propisano da osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo braniti se sam ili uz stručnu pomoć branitelja koga sam izabere. Branilac, koju dužnost obavlja advokat, je samostalan subjekt krivičnog postupka, ali nema sopstveni subjektivitet, već on crpi ovlašćenja iz prava osumnjičenog, odnosno optuženog koji je stranka u postupku. Takav status se jasno odražava i na funkciju branioca, jer on može sve ono što može i osumnjičeni, odnosno optuženi, ali ne može ništa protiv njihove volje“, kaže se u zaključku Advokatske komore.

Kako dalje navode, odredbom člana 96. (1) tačka b) ZKP-a FBiH je izričito propisano da se kao svjedok ne može saslušati branilac osumnjičenog, odnosno optuženog u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja. Dakle, postoji apsolutna zabrana saslušanja advokata u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja. Radi se o imperativnoj zakonskoj normi koja branioca sprečava da bude saslušan u svojstvu svjedoka.

Slijedi da je pozivanje, odnosno saslušanje branioca u svojstvu svjedoka u krivičnom predmetu u kojem obavlja dužnost branioca nedozvoljeno, zaključuju u Advokatskoj komori.

Pored toga, iz dopisa advokata Dževdetbegovića proizlazi da je ovaj postupao i kao punomoćnik i branilac drugih osumnjičenih u ovom predmetu, i to Pramod Mittala, te Bunoza Ivane i Pavković Mate.

Posebno se naglašava da je članom 58. Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine (Zakon o advokaturi) propisano da se pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne.

“Konačno, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, na koju se u svojoj preambuli poziva i Ustav BiH, je članom 23 (1) kao jedno od univerzalnih prava civilizovanog svijeta postavila pravo na rad, na način da svako ima pravo na rad i slobodan izbor zaposlenja, pravo na pravične i zadovoljavajuće uslove rada i na zaštitu od nezaposlenja. Saslušanjem branioca u krivičnom predmetu u svojstvu svjedoka, se taj branilac onemogućava u daljnjem učešću u odbrani u svojstvu branioca, na koji način se onemogućava u vršenju svoje advokatske djelatnosti. Iz dopisa koji je advokat Mirza Dževdetbegović uputio A/OKFBiH proizlazi da bi njegovim pozivanjem i saslušanjem u svojstvu svjedoka u datom predmetu on bio razriješen dužnosti branioca. Cijeneći navedeno Upravni odbor Advokatske komore FBiH poziva sve organe da poštuju instituciju advokata i branioca u krivičnom postupku, kao i imperativne zakonske odredbe, u cilju omogućavanja obavljanja advokatske djelatnosti“. zaključili su.

Izvor: Klix.ba

Komentari