Opština Lukavac je izuzetno bogata rijekama, jezerima i prelijepim krajolicima. Međutim, vodeći se slabom ekološkom kulturom, ljudskim nemarom i još mnogo toga, zagađuju i uništavaju se prirodne ljepote u BiH.
Rijeka Turija jedna je od pritoka akumulacije Modrac. Ispuštanjem otpadnih voda godinama unazad zagađuje se rijeka Turija, ali i akumulacija jezera Modrac, takvi postupci postali su “redovna aktivnost” neprijatelja prirode.
 13064573_1158955877482232_7700816915200229776_oU početku naše priče osvrnimo se na neke podatke koji se vezuju za ovu ljepoticu, koja je srce istoimene MZ- Turija.

Rijeka Turija izvire ispod Brezja sjevero-zapadno od Banovića.  Prve dvije trećine toka teku u pravcu sjeverozapada, dok posljednja trećina  u pravcu istoka – do ušća u akumulaciju jezera Modrac. Ukupna dužina korita vodotoka iznosi 23800 metara, od čega se više od dvije trećine prostire na području opštine Lukavac. Ukupna površina kompletnog sliva sa pritokama iznosi oko 242 km2, ukupan nagib vodotoka 1,03 posto, dok je prosječan nagib 0,52 posto. Prosječna godišnja temperatura vode iznosi oko 10 stepani. Dvije najveće pritoke rijeke Turija su Brijesnica i Lukavčić, a osim njih još nekoliko manjih rječica čine njenu pritoku: Bukovica, Seona, Strojina, Orahovačka rijeka. Sve one (osim Strojine) se ulijevaju sa lijeve strane korita, što ima određene prednosti u pogledu mogućeg zagađenja. Razlog tome je da se na toj strani nalazi znatno manji broj naseljenih mjesta.

Mujina branaU znatno ranijem periodu postojale su drvene brane koje su služile za opskrbu vodom vodenica: Mitrova, Kunić, Mujina i  Soko a postojao je i tzv Šabanov mlin, koji nije imao branu već se voda usmjeravala na mlin plotovima. Većina ih je stradala već do šezdesetih godina, samo je Mujina brana opstala do kraja 1980-tih. Prve betonske brane na relaciji između ceričkog mosta i ušća Brijesnice,  izgradjene su 1969. godine, ali su one jako brzo stradale.
1974. godine ponovo je izgrađena: prva brana kod ceričkog mosta i velika brana Soko. Njihova svrha je akumulkacija šljunka kako se  ne bi akumulirao u modračkom jezeru. Druga namjena je da se  smanji rizik od izlijevanja i plavljenja poljoprivrednog zemljišta i stambenih objekata.
ribaRiblji fond u rijeci Turija, nekada je bio jako bogat. Svoje mjesto u njoj, nalazile su brojne vrste: od babuške, beovice-Keder, bjelice, crvenperke, deverike, grgeča-Koštro, klijen-Klen, kljenjića, krkuša-Ćukac, linjak, mrene, škobalja, riječne Jegulje, pastrmke i  raka, smuđa, štuke, šljivara, crvenooke, gagice, i bucova.

Prema saznanjima sada je taj fond, u najmanju ruku, prepolovljen.

Čitajući podatke koji govore o ovoj prirodnoj ljepotici, jasno nam je da taj dar od Boga moramo iskoristiti na pravi način. Pri tom  mislimo prvenstveno na očuvanje, zaštitu od onih kojima je ekološka svijest strani pojam. Sjetimo se svi djetinjstva. Gdje smo provodili tople ljetne dane? Odgovor i više nego jednostavan i za većinu jednoglasan: Turiji i naravno modračkom jezeru. Mještani mogu dati najbolju potvrdu o tome šta im ova rijeka znači. Koliko dana i noći provedenih pored njenog korita.  Ribari će svjedočiti o bogatom ribljem fondu koji je imala u nekom ranijem periodu i koji ima sad’. Šta onda ostaje, nego da je čuvamo kao svoju, jer to i jest. Rijeka Turija je uvijek bila i bit’ će prirodna   ljepota općine Lukavac, sa kojom se treba ponositi.  Merima Aljić, savjetnica direktora Turističke zajednice TKProblem naših rijeka Spreče, Oskove  i predivne rijeke Turije je zagađenje putem otpadnih voda, nedovoljnoj svijesti građana o važnosti ekologije. Rijeka Turija bi mogla biti izuzetna turistička destinacija ukoliko bi se poštivale zakonske odredbe vezane za prečišćavanje, a posebno seperativno onečišćavanje rudnika, naglašava Merima Aljić,  savjetnica direktora Turističke zajednice TK.

Ono što preostaje jeste da stanemo u zaštitu naših rijeka. Najmanje što možemo učiniti je borit’ se da sačuvamo ove prirodne blagodati. Istinski ljubitelji prirode, shvatit će šta pri tome mislimo.

Mubina Biščić

Komentari

Prethodni članakČetvrti aikido seminar ‘Aikikai u BiH’ 2016
Naredni članakUspješna akcija dobrovoljnog darivanja krvi